C++ tutorijal (Jednodimenzionalni i dvodimenzionalni tipovi)

Jednodimenzionalni tipovi

Dosadašnji primjeri koje smo radili mogli su da obrađuju samo jednu vrijednost,
kombiniranje više vrijednosti jako komplicira rješenje.

Ako imamo 5 različitih varijabli:
a,b,c,d,e i vrijednost svake se unosi sa tipkovnice, to bi izgledalo ovako

cout<<"Unesi a: ";
cin>>a;
cout<<"Unesi b: ";
cin>>b;
cout<<"Unesi c: ";
cin>>c;
cout<<"Unesi d: ";
cin>>d;
cout<<"Unesi e: ";
cin>>e;


To predstavlja problem ako moramo unijeti 50 i više vrijednosti.
Zato koristimo jednodimenzionalni nizovni tip. Pa će ovaj gore primjer izgledati ovako:

int niz[20],i;

for (i=0;i<=4;i++)
{
cout<<"Unesi vrijednost "<<i+1<<". varijable: ";
cin>>niz[i];
}


Pa da objasnimo što radi koji dio koda:

int niz[20],i;

u ovom dijelu smo deklarirali varijablu niz i
u srednje zagrade smo stavili koliko maximalno mjesta može zauzeti u memoriji (u nasem primjeru 20)
for (i=0;i<=4;i++)


Pomoću for petlje povećavamo vrijednost varijable "i" svaki put za jedan više. Povećavanje će ići
sve dok vrijednost "i" ne dostigne 4. Zašto 4? Zato što smo htjeli da unosimo 5 varijabli pa ćemo
imati 0,1,2,3,4 to je ukupno 5 brojeva. Mogli bismo staviti i=1 pa bi onda postavili i<=5 ali se u praksi pogotovo kod c++ početna vrijednost brojača postavlja na 0 dok je kod Pascala od 1 itd.
cout<<"Unesi vrijednost "<<i+1<<". varijable: ";


Kako se varijabla "i" bude povećavala tako će i ispis ovog koda biti drugačiji.
Npr: za i=0 ispis će biti "Unesi vrijednost 1. varijable: ".
sad vidimo opet da piše 1., sigurno se pitate zašto nije 0.
Ovako...Postavili smo i+1 zato što će na početku "i" biti 0 i plus ono jedan=1 i zato je 1.
cin>>niz[i];


Jednostavna naredba kojom unosimo niz brojeva.
Dvodimenzionalni nizovni tip

DVODIMENZIONALNI NIZOVI - MATRICE

Najefikasniji način predstvljanja podataka je u obliku tabela ili matrica.
Ovi zadaci u programu se predstavljaju kao dvodimenzionalni niz.
Matricu tj. tabelu možemo predstaviti na slijedeći način:

SLIKA:


Sa indeksom j broje se elementi u redu, a sa i u koloni.

i=1,n - i ide od 1 do n
j=1,m - j ide od 1 do m

Elementi kod kojih su indeksi jednaki nazivamo glavnu dijagonalu,
nasuprot glavne dijagonale nalazi se sporedna dijagonala.

n=3
m=3
i=1
j=2

a11 - a12 - a13

a21 - a22 - a23

a31 - a32 - a33

Dvodimenzionalni niz ili matrice deklarisemo u vidu niza

npr:
int niz[20], i, j;

kod ispisa koristimo niz[i][j];


Nadam se da će koristiti